Prvi pravokutni model mladog tokijskog nezavisnog brenda inspiriran je krovovima hramova Asakuse. Proizveden u maloj seriji, rasprodan je gotovo odmah.
U svijetu satova postoji mnogo načina da se istaknete. Možete povećati kućište, dodati komplikaciju, posegnuti za plemenitim metalom. Ili jednostavno napraviti nešto što većina drugih proizvođača ne radi. Kako navodi Hi Consumption, Kiwame Tokyo odabrao je ovo posljednje. Mladi nezavisni japanski brend iz Asakuse, tradicionalne četvrti Tokija kojom dominira stoljetni hram Sensō-ji, do sada je gradio identitet na relativno klasičnim, okruglim satovima inspiriranim estetikom sredine 20. stoljeća. S modelom Yane, međutim, mijenja geometriju. To je njegov prvi pravokutni sat – i pritom mnogo više od pokušaja da se u kolekciju uvede drugačiji oblik kućišta.
Na japanskom yane znači krov. Naziv precizno opisuje ideju iza sata. Kućište od nehrđajućeg čelika 316L oblikovano je tako da iz različitih perspektiva podsjeća na tradicionalnu arhitekturu tokijskih hramova. Pogled sa strane otkriva profil koji prati siluetu krova hrama. Pogled odozgo otkriva konkavne, ritmički urezane površine uz brojčanik, zamišljene kao interpretacija tradicionalnih krovnih crjepova. Čak ni stražnja strana nije zanemarena. Rubovi poklopca kućišta nose uzorak inspiriran elementom taruki – vidljivim drvenim gredama koje se nalaze ispod streha tradicionalnih hramova. To je ono što Yane čini zanimljivijim od sata s tek „japanskim dizajnom”. Inspiracija nije dodana površini, ugrađena je u geometriju predmeta.


Brojčanik je gotovo radikalno jednostavan. Dostupne su dvije izvedbe: Kuro, u crnom laku, i Enji, u dubokoj burgundskoj nijansi. Nema klasičnih oznaka sati. Nema datuma, nema sekundare. Samo dvije polirane kazaljke i jedan aplicirani indeks na poziciji 12 sati. Taj indeks oblikovan je prema muneu, grebenu koji kruni krov tradicionalnog japanskog hrama. U tome se vidi dobra dizajnerska disciplina. Umjesto da motiv hrama ponovi doslovno, Kiwame ga svodi na jedan jedini znak. Dovoljno da ga razumijete, premalo da postane dekoracija.
Yane je širok svega 26,5 milimetara, uz 44 milimetra od uške do uške i debljinu kućišta od 9,7 milimetara. To ga svrstava među izrazito kompaktne suvremene mehaničke satove. I upravo je ta proporcija važna. Nakon godina dominacije velikih sportskih i luksuznih satova, pravokutno kućište ovakvih dimenzija djeluje gotovo osvježavajuće. Yane nije zamišljen da zauzme prostor na zapešću, on ga prati. Kućište je izrađeno od čelika 316L, brojčanik je lakiran, a preko njega nalazi se safirno staklo s unutarnjim antirefleksnim premazom. Vodootpornost iznosi 30 metara – sasvim dovoljno za svakodnevno nošenje, ali jasno govori da Yane nije sportski sat. I ne pokušava to biti.
Unutar kućišta nalazi se Miyota 6T27, automatski mehanizam japanske proizvodnje koji radi na frekvenciji od 4 Hz i pruža približno 40 sati rezerve snage. Sama činjenica da je riječ o Miyoti nije posebno egzotična. Zanimljiviji je detalj da Kiwame Tokyo sam regulira mehanizme. To je tipičan element filozofije malih nezavisnih proizvođača: kada nemate industrijsku veličinu, vrijednost morate stvarati kroz pažnju prema detaljima. Yane zato nije pokušaj da se za 730 dolara imitira luksuzni švicarski sat. Njegova vrijednost je negdje drugdje. U ideji, proporciji i činjenici da iza relativno jednostavnog proizvoda postoji vrlo konkretan autorski koncept.


Kod najboljih nezavisnih satova mehanizam nije uvijek najzanimljiviji dio priče. Ponekad je to način na koji proizvođač uspije pretvoriti određeni kulturni element u predmet koji možete nositi svakoga dana, bez potrebe da na njemu ispiše njegovo podrijetlo. Yane to radi prilično elegantno. Ne prikazuje pagodu na brojčaniku, ne koristi kanji znakove kao dekoraciju, ne pokušava od japanske estetike napraviti turistički suvenir. Umjesto toga, uzima krov – arhitektonski element koji je duboko ukorijenjen u japanskom vizualnom identitetu – i prevodi ga u profil kućišta, njegovu teksturu i jedan jedini detalj na brojčaniku. To je razlika između inspiracije i ilustracije.
